Čudna veza između vašeg crijeva i Alzheimerove bolesti

Možda je teško zamisliti, ali naša tijela su naši domovi za milijarde sićušnih organizama, a najveći broj živi u crijevima. Naše crijevne bakterije igraju važnu ulogu u prehrani i probavi, ali nedavna istraživanja također su otkrila ulogu koju imaju u drugim aspektima našeg zdravlja. Prema studiji sa Sveučilišta Lund u Švedskoj, naše crijevne bakterije zapravo mogu ubrzati napredak Alzheimerove bolesti, nalaz koji bi mogao dovesti do novih mogućnosti prevencije i liječenja.

Studija, koja je sada objavljena na internetu u časopisu Scientific Reports, pokazala je da su miševi koji su imali Alzheimerovu bolest, ali su uzgojeni tako da nemaju crijevne bakterije, imali značajno manje količine beta-amiloidnog plaka u mozgu. Ove nakupine su obilježje Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su također prenijeli crijevne bakterije s miševa s Alzheimerovom bolešću na miševe bez klica i otkrili da su ti miševi razvili više beta-amiloidnih plakova u svom mozgu nego što bi imali da su dobili crijevne bakterije od donatora bez te bolesti. Ovi rezultati pomogli su učvrstiti ideju da crijevne bakterije igraju ulogu u ubrzanju Alzheimerove bolesti.

"Rezultati znače da sada možemo početi istraživati ​​načine za prevenciju bolesti i odgoditi početak", rekla je istraživačica Frida Fåk Hållenius u izjavi. "Smatramo da je ovo veliki napredak jer smo nekada mogli dati samo simptome- oslobađanje od antiretrovirusnih lijekova.”

Alzheimerova bolest nije prvo stanje koje je povezano s našim crijevnim bakterijama. Prema WebMD-u, bakterije, virusi i gljivice koje žive u našim crijevima, također poznate kao naša crijevna mikrobiota, pomažu nam u probavi i također stvaraju vitamine. Osim toga, ovi mikrobi također šalju signale našem imunološkom sustavu i stvaraju male molekule koje pomažu našem mozgu da radi bolje. Nova istraživanja počela su pokazivati ​​koliko su ti mikrobi zapravo neophodni i na koliko različitih aspekata našeg zdravlja utječu.

1. Autizam

Ideja o povezanosti autizma i crijevnih mikroba je kontroverzna, ali neki dokazi potvrđuju ovu tvrdnju. Na primjer, prema Big Think YouTube videu iz 2017., uzorci izmeta pacijenata s autizmom sadrže brojne abnormalnosti, a pomnije ispitivanje crijevnog mikrobioma autističnih osoba i onih bez poremećaja pokazuje da postoje razlike, iako znanstvenici još nisu uspjeli točno odrediti koje su te razlike, ili još bolje, što znače. Štoviše, studija iz 2016. čak je sugerirala da bi uzimanje probiotika, koji pomažu povećati prisutnost zdravih crijevnih bakterija, moglo pomoći u ublažavanju nekih simptoma autizma.

2. Stres i depresija

Znamo da glad može utjecati na vaše raspoloženje, ali neka istraživanja sugeriraju da naša crijeva zapravo mogu kontrolirati naše emocije. Crijeva komuniciraju s mozgom kako bi prenijeli poruke poput "trebamo više hrane" ili "imali smo dovoljno hrane". Međutim, prema LabRootsu, kada postoji neravnoteža korisnih i štetnih bakterija u našim crijevima, to može dovesti do brojnih nuspojava mentalnog zdravlja kao što su tjeskoba, depresija i stres.

3. Migrene

Studija objavljena prošle godine pokazala je da intenzivne migrene mogu biti posljedica abnormalnosti u crijevnim bakterijama. Neke od ovih bakterija su posebno osjetljive na hranu koja sadrži nitrate, a više tih bakterija moglo bi izazvati bolne migrene kada pojedinci jedu hranu bogatu nitratima. Namirnice za koje postoji veća vjerojatnost da će izazvati ove učinke uključuju meso, lisnato povrće i vino.

4. Parkinsonova bolest

Osobe s Parkinsonovom bolešću često pate od probavnih problema, kao što je zatvor, i za to može postojati razlog. Prema The Scientistu, u studijama na miševima crijevna mikrobiota potiče neuroinflamaciju i motoričke deficite u mišjem modelu Parkinsonove bolesti. Studija je pokazala da ovo pokazuje da crijevni mikrobi ne samo da doprinose mišje-Parkinsonovoj bolesti, već također igraju ulogu u njenom napredovanju.