Kako je financijska kriza iznjedrila krizu pretilosti
Kako je financijska kriza iznjedrila krizu pretilosti
Anonim

Globalna financijska kriza izazvala je porast nezdrave prehrane jer su ljudi prešli na jeftiniju i kaloričnu hranu, prema novom izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Kao rezultat toga, rastuće siromaštvo vjerojatno je pridonijelo porastu pretilosti u nekoliko razvijenih zemalja, uključujući Kanadu, Francusku i Švicarsku.

"Gospodarska kriza je možda pridonijela daljnjem rastu pretilosti, ali većina vlada mora učiniti više kako bi zaustavila ovu rastuću plimu", rekla je Michelle Cecchini, zdravstvena stručnjakinja iz OECD-a, koji promiče gospodarski napredak u 34 uglavnom razvijene zemlje. Izvješće, objavljeno u utorak, pokazuje da je većina ljudi koji žive u tim zemljama pretila ili pretila.

Neki ljudi imaju veću vjerojatnost da će biti pretili od drugih, a žene i siromašni su najranjiviji. Između 2007.-2009. u Sjedinjenim Državama potrošnja voća i povrća smanjila se kako je nezaposlenost porasla. Ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, između 2008. i 2009., trošili su 8,5 posto manje na hranu, ali su unosili 4,5 posto više kalorija. Jedna studija iz 2013. u Australiji pokazala je da ljudi u financijskoj nevolji imaju 20 posto veću vjerojatnost da postanu pretili od onih koji to nisu.

Sjedinjene Države ostaju "najdeblja zemlja u OECD-u", rekli su. Prije 1980. manje od 45 posto Amerikanaca imalo je prekomjernu tjelesnu težinu. Sada više od dvije trećine odraslih Amerikanaca ima prekomjernu težinu, uključujući jednu trećinu pretilo. (Indeks tjelesne mase od 30 ili više smatra se pretilim; 25 ili veći je prekomjerna težina.)

Iako su stope u SAD-u najviše, one u posljednje vrijeme nisu rasle, stoji u izvješću. Stopa rasta usporila se na globalnoj razini i stabilizirala u drugim zemljama osim SAD-a, uključujući Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je 2008. da više od 1,4 milijarde odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Cijena problema nije samo u zdravlju i kvaliteti života građana. U Sjedinjenim Državama između pet posto i 10 posto zdravstvenih izdataka namijenjeno je pretilosti, prema izvješću, a ti će troškovi "brzo rasti u nadolazećim godinama kako se pojave bolesti povezane s pretilošću". To uključuje bolesti srca, dijabetes i artritis.

OECD kaže da bi vlade trebale donijeti sveobuhvatnije politike za suzbijanje epidemije. Pohvalio je Meksiko za kampanju 2013. za podizanje svijesti o prehrani i zdravstvenoj skrbi. Meksiko je, kao i druge zemlje, donio porez na junk food koji je povisio cijene slatkih pića. Slična mjera u New Yorku nije uspjela. OECD upozorava da ti programi moraju biti "pažljivo osmišljeni kako bi postigli željeni učinak".

"Nekoliko zemalja razvilo je okvire s više dionika, koji uključuju poslovne subjekte i aktere civilnog društva u razvoj javnih zdravstvenih politika", napisali su autori. "Ocjene učinkovitosti ovih inicijativa tek se počinju pojavljivati."

Popularno po temi